[responsive-menu RM="mob-menu"]

+385 98 200 444

Josipa Kozarca 5

31327 Bilje

Osjecko-baranjska županija, RH

Kontrola štetočina HACCP sustavom

Insekti, glodavci i druge štetočine predstavljaju potencijalnu prijetnju zdravstvenoj ispravnosti namirnica (prijenos patogena), mogu izazvati štete i mehanička oštećenja hrane te je mehanički onečistiti, fecesom, dlakama…

HACCP sustav analizira cijeli postupak proizvodnje hrane koristeći slijedeća načela:

Provođenje analize opasnosti, Određivanje kritičnih kontrolnih točaka (CCP), Utvrđivanje kritičnih granica, Uspostava sustava nadzora kontrole CCP, Utvrđivanje korektivnih mjera koje se provode ako određena CCP nije pod kontrolom, Utvrđivanje postupaka provjeravanja koji potvrđuju učinkovitost HACCP-a te Dokumentirati sve postupke i zabilješke koje se odnose na ova načela i njihovu primjenu.

Više o pojedinom načelu donosimo u nastavku teksta.


Provođenje analize opasnosti

Analiza opasnosti i
procjena vjerojatnosti pojave opasnosti

Zdravstveno važniji štetnici koji mogu prouzročiti probleme, a opasnost njihove infestacije je vrlo velika su
Glodavci (kućni miš, smeđi štakor, crni štakor )
Opasnost u nanošenju ekonomske štete (konzumiranje, onečišćenje i oštećenje sirovina, gotovih proizvoda, ambalaže i drugih predmeta i instalacija)
Zdravstvena mogući su prirodni rezervoari i prijenosnici raznih zaraznih bolesti
Insekti
Žohari (crni, smeđi) – nisu dokazani kao biološki vektori zaraznih bolesti, ali zato predstavljaju veliku i stalnu opasnost kao mehanički vektori prijenosa zaraznih bolesti (salmonela, stafilokok, tuberkuloza, šigela, dizenterija). Nalaz žohara u svakom slučaju upućuje na loše higijensko-sanitarne uvjete objekta.
Muhe (kućna, mesara, zujara, peckavica, vinska mušica) – opasnost je u njihovom lakom prijenosu svih vrsta mikroorganizama (na dlakavo tijelo muha lako se ulove nečistoće i mikroorganizmi), najčešće uzročnika crijevnih zaraznih bolesti.
Ostali štetnici
Pored spomenutih glavnih zdravstvenih štetočina u objektu se mogu pojaviti i drugi koji izazivaju direktne ili indirektne štete. Npr. Mačke koje pored direktnih šteta izazivaju onečišćenja urinom i izmetom i mogu biti vektor nekih zaraznih bolesti kao i nosioci buha. Isto bi mogli reći i za golubove i neke druge neželjene životinje koje dospiju u objekt.
Posebnu grupu štetočina čine skladišni štetnici koji uzrokuju štete na sirovinama koje same po sebi ne predstavljaju zdravstveni problem, ali zbog ekonomskih šteta potrebno je voditi kontrolu nad njima.

Kritična mjesta

Za svaku grupu štetnika postoje zasebna kritična mjesta s obzirom na njihov način prehrane, života i biologije.
Glodavci – svi ulazi u objekt – ulaz materijala u skladište – sustav kanalizacije i oko njega
Žohari – sustav kanalizacije i oko njega – mjesta ulaza svog materijala u objekat, novih strojeva i ambalaže – svi prostori gdje ima vlage, topline i hrane
Muhe – sustav kanalizacije – svi ulazi u objekt –površine za odlaganje smeća – sve prostorije u kojima se čuva sirovina, hrana i gotovi proizvodi, pogoni za preradu
U izrađenom Planu objekta potrebno je posebnim oznakama pribilježiti kritična mjesta za svaku vrstu štetnika.


Metode kontrole kritičnih mjesta i granične vrijednosti

Kontrola prisutnosti provodi se za:
Glodavce
vizualno (viđeni glodavci, izmet, tragovi ogloda i mehaničke štete)
postavljanjem pokusnih mamaca te praćenjem njihovih ogloda
Žohare
anketom sakupljanjem podataka od zaposlenika
inspekcijom: Temeljitim pregledom prostora i traženjem ooteka, ostataka tijela ili tragova izmeta Istjerivanjem pomoću sprejeva Mamcima, postavljanjem posudica s atraktivnim mamcem. Feromonske lovke, koje su najefikasnije jer vrlo brzo i objektivno otkrivaju prisustvo svih vrsta i stadija žohara, a koriste se za utvrđivanje brojnosti populacije i za kontrolu uspješnosti provedene dezinsekcije
Muhe
vizualno anketiranjem zaposlenika
postavljanjem lovki s ljepljivim trakama ili mirisnim atraktantom
Granične vrijednosti ako je sustavom nadzora utvrđena prisutnost bilo kojeg štetnika treba se pristupiti izvođenju korektivnih mjera, dakle granična vrijednost za sve štetnike je “1”.


Sustav nadzora

Na prisutnost svih štetnika, odnosno specifičnih kritičnih točaka potrebno je provoditi
internom kontrolom ovlaštenih zaposlenika svakih 7 dana, o čemu se vodi evidencija
stručnom kontrolom od strane DDD tvrtke s kojom je sklopljen ugovor svaka 3 mjeseca o čemu se također vodi evidencija


Preventivne i korekcijske mjere

Izabrati ovlaštenu tvrtku za izvođenje korektivnih mjera koja ima odgovarajuća rješenja i dozvolu za rad o provedbi DDD mjera ovisno o tome radili se o provedbi DDD-a u području javnog zdravstva, veterine ili zaštite bilja.
Sve poduzete mjere evidentiraju se na za to predviđenom obrascu
Sva primjena kemijska sredstava (“otrovi”) moraju biti odobrena od Ministarstva zdravstva RH te se nalaziti na važećoj Listi otrova RH te Popisu preparata namijenjenih održavanju komunalne higijene, za dezinsekciju, dezinfekciju, deratizaciju, odstranjenje lošeg mirisa i dekontaminaciju
Kontrola izvršenih korekcijskih mjera evidentira se na obrascu: Naknadna kontrola izvršenih korekcijskih mjera
Mjere opreza i zaštite : u prilogu
Dezinfekcija


Utvrđivanje postupaka provjeravanja koji potvrđuju učinkovitost HACCP-a

Revizija HACCP sustava je temeljit, sustavan, neovisan pregled svih dijelova sustava kako bi se nepristrano utvrdilo stvarno stanje odnosno: Radi li sustav kako treba?


Dokumentirati sve postupke i zabilješke koje se odnose na ova načela i njihovu primjenu

Zapisi su bitni za reviziju HACCP plana, njegova pridržavanja te samog HACCP sustava. Oni pokazuju povijest postupaka, praćenje, odstupanje i mjere korekcije koje su se dogodile na identificiranoj kritičnoj kontrolnoj točki.
Zapisi potrebni kod kontrole štetočina:
Arhiva DDD mjera
Obrazac zahtjeva za korekcijskom mjerom (po potrebi)
Obrazac kontrola kritičnih točaka (tjedan/godina)
Obrazac kvartalnog kontrolnog izvješća
Zapisnik o korektivnim mjerama

Lista promjena
Izvođač
Sredstva
Zakonska regulativa


Izvor: Zbornik predavanja
– DDD radionica, Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija u HACCP sustavu, 2004